Plastičnost struktura ličnosti: istraživanje promena u samopouzdanju nakon kratkoročne psihoterapije
DOI:
https://doi.org/10.64435/LPFO4916Ključne reči:
samopouzdanje, psihološko blagostanje, plastičnost struktura ličnosti, kratkoročna psihoterapija, integralna kauzalna psihoterapijaApstrakt
Cilj Ovo istraživanje imalo je za cilj da ispita mogućnosti promene u samopouzdanju kao jednoj od centralnih struktura ličnosti u uslovima ciljane kratkoročne psihoterapije.
Metod U istraživanju je učestvovalo 58 ispitanika (53 žene i 5 muškaraca), koji su potražili psihološku pomoć zbog subjektivnih poteškoća vezanih za samopouzdanje i odnos prema sebi. Primenjen je pretest-posttest nacrt istraživanja. Svi učesnici su prošli program od 10 individualnih psihoterapijskih seansi, usmerenih na korekciju disfunkcionalnih aspekata samopouzdanja i s njima povezanih obrazaca samopercepcije i međuljudske interakcije. Za procenu promena korišćen je Test samopouzdanja Merilin Sorensen (Sorensen Self-Esteem Test), Upitnik o samopouzdanju Džanej Vajnhold (Self-Esteem Matrix), kao i Skala psihološkog blagostanja Kerol Rif (Psychological Well-Being Scale). Statistička analiza uključivala je Šapiro-Vilk test, Vilkoksonov test i Spirmanovu korelaciju rangova.
Rezultati Nakon završetka psihoterapijskih intervencija ustanovljene su statistički značajne promene u svim ispitanim pokazateljima. Skorovi dobijeni na testu samopouzdanja M. Sorensen poboljšani su sa 23,46 na 14,21 (Z = 5,40; p < 0,001), skorovi dobijeni na upitniku o samopouzdanju Dž. Vajnhold porasli su sa 61,80 na 70,00 (Z = 4,38; p < 0,001), a skorovi na skali psihološkog blagostanja K. Rif — sa 348,75 na 374,89 (Z = 5,06; p < 0,001). Nakon intervencija takođe su zapažene jače veze između pokazatelja samopouzdanja i psihološkog blagostanja.
Zaključci Rezultati istraživanja ukazuju na mogućnost izraženih promena u samopouzdanju usled kratkoročne psihoterapije. Uočene promene upućuju na to da se samopouzdanje može posmatrati kao jedna od ključnih kliničkih meta psihoterapije i ukazuju na mogućnost statistički značajnih promena u strukturama ličnosti čak i u uslovima kratkoročnog psihoterapijskog tretmana. Ovi nalazi dovode u pitanje predstavu o prevalentno fiksnoj prirodi struktura ličnosti. Za potvrdu dobijenih rezultata neophodna su dalja istraživanja koja će uključiti i kontrolnu grupu.
Загрузки
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2026 Autor(i)

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Nekomercijalno 4.0 Internacionalna licenca.
